Vjerovatno ne postoji popularniji školski instrument od violine. Pored toga što je violina ikona klasične muzike i, faktički, dominira istom još od vremena baroka, ona i danas predstavlja jedan od najvirtuoznijih instrumenata. Zbog svoje kompaktne veličine tj. malih dimenzija vijekovima je najrasprostranjenija među instrumentalistima i svoje mjesto je našla u svim muzičkim pravcima, a pogotovo u zapadnoj kulturi.
Šta se desilo u 500 godina postojanja violine?
Sama izrada violina se može nazvati umjetnošću svoje vrste. Od prvih čuvenih graditelja violina poput porodice Amati, koja je od početka 16. vijeka preko 150 godina usavršavala graditeljski zanat, pa do najčuvenijeg majstora od svih Stradivari Antonija, violine su dobijale sve bolji ton, postajale popularnije i nalazile svoje mjesto u remek djelima najvećih kompozitora u istoriji muzike.
Vivaldijevi koncerti za violinu i orkestar te Paganinijeva virtuoznost i tehnika na granici razumljivog postali su inspiracija mnogih istaknutih kompozitora, ali i modernih muzičara našeg vremena. Očigledna je veza sa današnjim gitaristima koji su virtuoznost sviranja violine prenijeli na gitaru. Kada slušate Ingvi Malmstina na električnoj gitari čućete harmonije baroka i klasične ere perfektno pomiješane sa modernim rok frazama i uvijek izvedene u izazovno brzom presto i prestisimo tempu.
Pored toga što je istorijski najrasprostranjeniji instrument violina je, takođe, instrument koji ima i najveći raspon cijena pa tako danas mašinski rađenu školsku violinu možete platiti tek 165 KM, dok za neke najskuplje Stradivarijeve primjerke morate izdvoji daleko više, čak i do 20 000 000 KM . Da, dvadeset MILIONA!
Koja je violina najbolja za školarca?
Najpovoljnije školske violine služe za prvi kontakt učenika u osnovnoj muzičkoj školi sa ovim instrumetom. Razvijanje mašinske izrade, ušteda vremena u masovnoj proizvodnji i metode dobijanja čvrstog drvenog materijala neuporedivo jeftinijeg od egzotičnog drveta od kojeg se prave skupocjene profesionalne violine, dobili smo klasu instrumenata koja mnogim učenicima omogućava da se oprobaju u savladavanju sviranja violine.
Za gradnju violina se koriste napredne tehnike dizajna, oblikovanja i učvršćivanja drveta i bez obzira na nisku cijenu i ovi instrumenti imaju zadovoljavajuću dugotrajnost da isprate početnike dok ne pokažu interesovanje za nastavak školovanja.
Zamjenom samo nekih dijelova sa kvalitetnijim, finijim komponentama poput prstohvata, kobilice i kordara, mladi učenik može dobiti precizniji odziv violine i imati veću kontrolu u sviranju. Jako je bitno znati da što bolji instrument u početku damo učeniku, njegov put u napredovanju će biti brži i ugodniji. Svaka nijansa na instrumentu bilo da je u pitanju finiji ton ili osjećaj u rukama može ubrzati ili usporiti učenika, pa čak i odbiti od sviranja. Zato je uvijek preporuka da se krene od kvalitetnije violine, pogotovo, ako za učenika znate da nije sklon predomišljanju i da ga violina izuzetno zanima.
Da li ste znali? Jedno od najcjenjenijih materijala za izradu tijela ili vrata violine je bosanski javor. Bosanski javor se spominje kao premium materijal još iz vremena Stradivarija i nije rijetkost da drvo skupocjenih violina ima porijeklo baš sa naših prostora.
Kako nastaju fine violine?
Konkretna poboljšanja u kvalitetu violine prvenstveno leže u izboru drveta za izradu tijela i vrata. Naravno, umijeće graditelja je presudno, pa sa svakim smanjenjem upotrebe mašine, a povećanjem ručne obrade dobijamo sve finiji, napredniji instrument. Danas je nabavka kvalitenog drveta za izradu instrumenata sve komplikovanija i skuplja, pa otuda ogromne razlike u cijeni. Ako tome dodamo radne sate (dnevnice) graditelja violine umjesto rada mašine, vrlo lako ćemo doći do objašnjenja zašto jedna violina košta 165 KM, a druga 1350 KM. Krajnji rezultat je fin i egzotičan ton i uglađen odziv u rukama kako bi violinista ili violinistkinja sa lakoćom izveli sve tehnike kojima raspolažu, a ima ih dosta pitajte violiniste koji se usavršavaju godinama, decenijama. Naravno na kraju je tu i dugotrajnost instrumenta. Zamislite kvalitet izrade komada na kojima danas izvode najveći majstori, a stariji su od 250 godina.
Volina na kojoj danas uzvodi Stefan Milenković datira iz 1783. i rad je Đovani Baptiste Gvadanjinija koji se smatra posljednjim velikim kremonskim majstorom, pored naravno pored najčuvenijeg Stradivarija i Gvarnerija. Tradicionalna izrada violina u Kremoni (sjeverna Italija) danas je uvršetna u UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine u Evropi.
Iz bilo kog razloga da je učenik došao pred početak učenja sviranja violine, danas imamo izbor za sve prilike. To može biti porodična muzička tradicija ili želja koja dolazi iz društva učenika koji su krenuli putem muzičke škole, a znamo da klinci vole da se upuštaju u izazove koje su upravo otkrili kod svojih drugara.
Iskrena podrška je jako bitna
Klinci su možda neodlučni i samo su spremni da se oprobaju, a za to će i najpovoljniji komadi biti sasvim dovoljni, a možda već uživaju u čarobnim notama Paganinija i zamišljaju se pred ogledalom u ulozi kamernog virtuoza.
Možda je tu neki i deda koji bi svoje zlato, baš kao što su deda Žika i deda Milan iz Žikine dinastije svog miljenika Mišu podržavali u napornom vježbanju, bar dok u školi nisu otkrili da Miša (ljubi ga deda!) i njegova prva ljubav Nataša Nikolajevna Kozlova pored vježbanja za koncert imaju i neke druge, ljubavne (ne)zgode na pameti.
KLIKNI>>> Pogledate Artist d.o.o. ponudu školskih violina
